Vesti

Pitanje:

Kao preduzetnik sam se opredelio za isplatu lične zarade, međutim ličnu zaradu ne isplaćujem već samo plaćam doprinose na najnižu mesečnu osnovicu doprinosa (doprinos za PIO, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti). Da li ja, kao preduzetnik, ako bi isplaćivao ličnu zaradu, mogu da utvrdim visinu neto lične zarade u iznosu koji je niži od minimalne neto zarade zaposlenog - 155,30 dinara po satu?

Na samom početku primene aktuelne verzije odredbe člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona, jedno od najspornijih pitanja prilikom tumačenja da li se neki promet smatra prometom iz oblasti građevinarstva, bilo je određivanje da li se usluge održavanja zgrada smatraju uslugama iz oblasti građevinarstva. Naime, u praksi se veoma često ugovara pružanje usluga održavanja zgrada na duži vremenski period, pri čemu se ugovara paušalna naknada (najčešće na mesečnom nivou).

Kada je u pitanju utvrđivanje da li se neki promet smatra iz oblasti građevinarstva treba obratiti pažnju da prilikom tumačenja Klasifikacije delatnosti propisane Uredbom o klasifikaciji delatnosti ("Sl.glasnik" RS, br.

Na osnovu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti („Službeni glasnik RS”, broj 87/2018), dana 21.08.2019. godine, Skupština društva K&N Gere Poslovni sistem d.o.o. je donela Pravilnik o zaštiti podataka o ličnosti.

Na osnovu člana 118. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Sl. glasnik RS", br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 - dr.

Zakon o zaštiti podataka o ličnosti ("Sl. glasnik RS", br. 87/2018 u daljem tekstu: Zakon) , koji je 21.

Zemljište na kojem se nalazi građevinski objekat i zemljište koje služi redovnoj upotrebi tog građevinskog objekta smatra se sporednim prometom uz građevinski objekat, ekonomski deljive celine u okviru građevisnskog objekta, vlasničkog udela na građevinskom objektu, odnosno vlasničkog udela na ekonomski deljivoj celini u okviru građevinskog objekta, sa poreskog aspekta smatra se da je izvršen samo promet građevinskog objekta, ekonomski delj

Pitanje:

Nerezidentno pravno lice iz Republike Mađarske poseduje softver koji je njegovo vlasništvo. Navedeno lice je sa pravnim licem, rezidentom Republike Srbije zaključilo Ugovor o razvoju (unapređenju) navedenog softvera. U Ugovoru je predviđena mogućnost da rezidentno lice može radove na razvoju softvera ustupiti trećoj strani. Postupajući u skladu sa odredbama Ugovora, rezidentno pravno lice je poslove razvoja softvera ustupilo nerezidentnom licu iz Republike Irske (nije obveznik PDV u Republici Srbiji). Za izvršene usluge pravno lice iz Republike Irske je ispostavilo fakturu rezidentnom licu koje je te iste troškove, uvećane za procenat zarade, prefakturisalo pravnom licu iz Republike Mađarske. Koji je poreski tretman navedenog posla između pravnih lica koja su uključena u posao razvoja softvera?

Kada govorimo o iznajmljivanju radne snage, moramo uzeti u obzir propise koji uređuju takvu mogućnost. Odredbom člana 4. stav 2. Zakona o privrednim društvima ("Sl. glasnik RS", br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 - dr. zakon, 5/2015, 44/2018 i 95/2018) - propisano je da se registracija ili obavljanje određenih delatnosti može usloviti izdavanjem prethodnog odobrenja, saglasnosti ili drugog akta nadležnog organa na način i pod uslovima predviđenim posebnim zakonom.

Kada su u pitanju fiskalne kase to pitanje je regulisano Zakonom o fiskalnim kasama ("Sl. glasnik RS", br. 135/2004 i 93/2012). Upotreba fiskalnih kasa u Republici Srbiji je počela 2005. godine, i od onda su sa dosta toga, u vezi fisklane kase, upoznati privredni subjekti  koji su zakonskim rešenjima u obavezi da promet evidentiraju preko fiskalne kase.

Stranice