Vesti

Pitanje:

Podneli smo uredno poresku prijavu PPP PD na ime zarade zaposlenih. Kao dan isplate naveli smo poslednji radni dan u mesecu. Neto prihod zaposlenima (zarada) pustili smo pre roka navedenog u poreskoj prijavi, dok smo obavezu za porez po odbitku uplatili na dan koji smo naveli u poreskoj prijavi. Poreska uprava nam je naložila da izvršimo izmenu poreske prijave, kao i da obračunamo kamatu na period od datuma isplate zarade do datuma plaćanja poreza po odbitku.

Osnovna razlika zmeđu poništaja i raskida ugovora je ta što se kod poništaja ugovora smatra da taj ugovor nije ni postojao, tj. da nije ni proizvodio pravno dejstvo, dok u slučaju raskida ugovora, ugovor proizvodi pravno dejstvo sve dok on ne bude raskinut.

Od 1. oktobra 2018. godine počinje primena odredbi Zakona o porezu na dohodak građana i Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osigursanje kojima je predviđeno oslobođenje od plaćanja poreza na zarade i doprinose za obavezno socijalno osiguranje za novoosnovane poslodavce.

Jedno od najčešće korišćenih poreskih oslobođenja bez prava na odbitak prethodnog poreza je poresko oslobođenje iz člana 25. stav 2. tačka 3a) Zakona. Prema toj odredbi Zakona, PDV se ne plaća na promet dobara i usluga za koje pri nabavci obveznik nije imao pravo na odbitak prethodnog poreza. Ovo oslobođenje se često primenjuje kod prometa putničkih automobila.

Obveznik poreza na prenos apsolutnih prava dužan je da podnese poresku prijavu, sa odgovarajućom dokumentacijom potrebnom za utvrđivanje poreza u roku od 30 dana od dana nastanka poreske obaveze (član 36. stav 1. Zakona).

Kada dužnik prizna glavni dug time se zastarelost prekida u odnosu na glavni dug, ali ne i u odnosu na kamatu. Razlog je to što iz glavnog duga ne proizlazi nužno i dugovanje kamate. To je stav koji je prihvaćen i u našoj sudskoj praksi. Obrnuto, ako se prizna potraživanje na ime kamate to podrazumeva i priznanje potraživanja na ime glavnog duga jer nije moguće da postoji kamata bez glavnog duga, što se može zaključiti i iz odredaba člana 387.

Vlada Republike Srbije donela je Odluku o visini minimalne cene rada za period januar-decembar 2019. godine ("Sl. glasnik RS", br. 69/2018) kojom je utvrđeno da minimalna cena rada, bez poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, za period januar-decembar 2019. godine iznosi 155,30 dinara ("neto"), po radnom času.

Pregled mesečnih iznosa neto minimalne zarade po mesecima za 2019. godinu

Pitanje:

Poštovani, hoćemo da osnujemo ogranak naše firme u drugom mestu. Međutim, imamo dilemu a to je koja je razlika između ogranka i stalne poslovne jedinice?

Iskazivanje podataka o nabavci dobara i usluga u Republici Srbiji od domaćih fizičkih lica koja nisu obveznici PDV

Poreski prekršaj predstavlja određeno delo poreskog obveznika koje je u suprotnosti sa poreskim zakonom, a koje je zakonom definisano kao prekršaj.

Stranice